Otkrijte tajne svijeta hakera: Sve što trebate da znate o hakerima

Sve što trebate da znate o hakerima

Jeste li se ikada zapitali ko su hakeri i kako funkcionišu? Da li ste zabrinuti za sigurnost svog računara i podataka? Saznajte sve što trebate znati o hakerima i hakovanju u ovom detaljnom vodiču.

Hakeri su ljudi koji se bave hakovanjem računara, sistema i mreža. Neki hakeri su etički i koriste svoje vještine za testiranje sigurnosti sistema, dok su drugi hakeri kriminalci koji ih koriste za krađu informacija, prevaru i druge nezakonite aktivnosti.

Hakovanje je proces pronalaženja slabosti u računarskim sistemima i njihovom probijanju radi dobijanja neovlašćenog pristupa. Hakeri koriste razne tehnike i alate kako bi obavili ovaj proces i ostvarili svoje ciljeve.

U današnjem digitalnom društvu, hakovanje je postalo ozbiljan problem koji može imati ozbiljne posledice po privatnost, bezbjednost i finansijsku stabilnost pojedinaca i kompanija.

Ključni zaključci

• Hakeri su ljudi koji se bave hakovanjem računara, sistema i mreža.
• Hakovanje je proces pronalaženja slabosti u računarskim sistemima i njihovom probijanju radi dobijanja neovlašćenog pristupa.
• Postoje etički i kriminalni hakeri.
• Hakovanje je ozbiljan problem koji može ugroziti sigurnost i privatnost pojedinaca i kompanija.

Ko su hakeri?

U svijetu hakovanja postoji mnogo različitih vrsta hakera, od kojih neki rade u skladu sa zakonom, dok su drugi kriminalci koji koriste svoje vještine za nezakonite aktivnosti. Evo nekih od najčešćih vrsta hakera:

Vrsta hakera	Opis
Etički hakeri (bijeli šeširi)	Ove osobe koriste svoje vještine hakovanja za dobro. Oni rade sa kompanijama i organizacijama kako bi testirali njihove sisteme i pronašli slabosti prije nego što ih otkriju neovlašćene osobe.
Neetički hakeri (crni šeširi)	Ovo su kriminalci koji koriste svoje vještine hakovanja za nezakonite aktivnosti, kao što su krađa identiteta, prevara, ucjene ili distribucija virusa i malvera.
Grey hat hakeri	Ova vrsta hakera koristi svoje vještine kako bi pronašli slabosti u sistemu organizacije, ali ih ne prijavljuju vlasnicima sistema, što je nezakonito i problematično.
Hakeri za državne agencije	Ovo su hakeri koji rade za državne agencije ili vojne organizacije širom sveta kako bi izvršavali tajne misije.

U zaključku, nije svaki haker kriminalac. Etički hakeri igraju veliku ulogu u održavanju sajber bezbednosti, dok su neetički hakeri pretnja koju treba shvatiti ozbiljno.

Najčešći hakerski napadi

U digitalnom dobu, hakerski napadi postali su sve učestaliji i sofisticiraniji. Različiti alati i tehnike se koriste kako bi se ostvario pristup osjetljivim informacijama ili se nanijela šteta digitalnim sistemima.

Jedna od najčešćih tehnika je phishing, u kojoj hakeri koriste lažne emailove, poruke i web stranice kako bi dobili vaše podatke za prijavu i druge informacije. Na primjer, hakeri će poslati email koji izgleda kao da dolazi od vaše banke ili drugog poznatog servisa, a nakon što unesete vaše podatke, hakeri ih lako mogu iskoristiti u svoje svrhe.

Više o Phishingu smo pisali ovdje: https://kojihost.com/sta-je-phishing-hakerski-napad-i-kako-se-zastititi/

Druga popularna tehnika su DDoS napadi, u kojima se digitalni sistem preplavi velikim brojem zahtjeva, čime se sprječava pristup legitimnim korisnicima. Ovo može uzrokovati pad web stranica, aplikacija i drugih digitalnih sistema.

Primjer napada:

Tehnika napada	Opis
Phishing	Haker će pripremiti lažnu email poruku ili web stranicu kako bi se došlo do osjetljivih informacija.
DDoS	Hakeri koriste bot mreže kako bi preopteretili web stranicu ili drugi digitalni sistem, sprječavajući pristup legitimnim korisnicima.

Kako bi se zaštitili od ovakvih napada, važno je koristiti snažne lozinke, ne klikati na neprovjerene linkove, i ne otkrivati osjetljive informacije putem emaila i drugih neprovjerenih izvora. Također, preporučuje se korištenje antivirusnih programa i drugih sigurnosnih mjera kako bi se osigurala efikasna zaštita digitalnih sistema.

Sajber bezbjednost: Kako zaštititi svoje podatke?

U svijetu hakera, bezbjednost podataka je ključni faktor koji treba uzeti u obzir. Postoji mnogo načina kako hakeri mogu pokušati da ugroze vaše podatke, od phishing napada do DDoS napada. Međutim, postoje i mnoge sigurnosne mjere koje možete preduzeti kako biste zaštitili svoje podatke.

Zaštita lozinki

Prva i osnovna sigurnosna mjera je zaštita lozinki. Kada kreirate lozinku, važno je da ona bude dovoljno jaka i da se razlikuje od lozinki koje koristite za druge naloge. Takođe, preporučljivo je da često mijenjate svoje lozinke. Jedan od načina kako možete olakšati sebi proces kreiranja i pamćenja jakih lozinki je korišćenje password managera.

Korišćenje antivirusnih programa

Antivirusni programi su odlična zaštita od virusa i malvera. Oni mogu otkriti i ukloniti zlonamjerne programe sa vašeg računara i spriječiti dalje inficiranje. Postoji mnogo besplatnih i plaćenih antivirusnih programa na tržištu, a važno je odabrati onaj koji najbolje odgovara vašim potrebama.

Redovno ažuriranje sistema

Redovno ažuriranje sistema je takođe važno za zaštitu od hakerskih napada. Sistemski ažuriranja često uključuju ispravke za ranjivosti i sigurnosne propuste koje mogu ugroziti vaše podatke. Zato je preporučljivo omogućiti automatska ažuriranja sistema, a ako ih isključite, redovno provjeravati najnovije ispravke.

Korišćenje VPN-a

VPN (Virtual Private Network) može vam pomoći da zaštitite svoje podatke kada koristite javni Wi-Fi. VPN uspostavlja privatnu mrežu između vašeg računara i interneta, što znači da vaši podaci nisu vidljivi drugim korisnicima javne mreže. Međutim, treba imati na umu da postoje različiti nivoi bezbjednosti kod različitih VPN provider-a.

Više o VPN odbrani: https://kojihost.com/razumimo-vpn-ulogu/

Bezbjedno korišćenje interneta

Na kraju, važno je znati kako bezbjedno koristiti internet. To podrazumeva korišćenje samo pouzdanih i provjerenih web stranica, obradu samo sigurnih i provjerenih fajlova i izbjegavanje otvaranja sumnjivih linkova i attachmenta u email-ovima. Takođe, važno je da ne dijelite svoje podatke sa nepoznatim stranama ili osobama. Nikako ne pristupati sajtovima koji nude besplatne programe.

Hakerski alati

Kada je riječ o hakovanju, hakeri koriste razne alate kako bi ostvarili svoje ciljeve. Ovi alati sadrže razne funkcionalnosti, koje omogućavaju hakerima da ostvare potrebne promjene na ciljnom sistemu.

Pen testiranje

Pen testiranje je vrsta testiranja bezbjednosti koja se koristi za testiranje sigurnosti sistema. Ovo testiranje koristi alate i tehnike koje mogu koristiti hakeri, kako bi pronašli ranjivosti u sistemu i dali preporuke za njihovo popravljanje.

Pen testiranje može biti eksterno, gdje se testira sigurnost spoljnih djelova sistema, ili interno, gdje se testira sigurnost internih djelova sistema. Ovaj proces je vrlo važan kako bi se održala sigurnost sistema.

Enkripcija

Enkripcija je proces pretvaranja čitljivih podataka u šifrovane podatke, kako bi se zaštitili od neovlašćenog pristupa. Hakeri često pribjegavaju različitim tehnikama kako bi dešifrovali enkriptovane podatke, zbog čega je enkripcija vrlo važna za očuvanje privatnosti i sigurnosti podataka.

Više o toj temi: https://kojihost.com/razumijte-enkripcija-termin/

Postoje razni alati koji omogućavaju enkripciju podataka, a neki od njih su:

Alat	Funkcija
VeraCrypt	Alat za šifrovanje diska
OpenSSL	Alat za kriptografske funkcije i protokole
GnuPG	Alat za šifrovanje komunikacije i fajlova

Ovi alati se koriste za enkripciju različitih djelova sistema, kao što su fajlovi, diskovi ili komunikacija.

Virusi i malware

Šta su to virusi i malware? To su zlonamjerni programi koji su dizajnirani tako da se infiltriraju u vaš računar ili telefon bez vašeg znanja. Virus može oštetiti vaše fajlove, blokirati računar, čak i ukrasti vaše lične podatke. Malware može biti spyware koji prikuplja vaše podatke i šalje ih hakerima, adware koji prikazuje nepoželjne reklame ili ransomware koji zahjteva da platite određenu sumu novca kako biste povratili pristup vašim fajlovima.

Važno je napomenuti da čak i najbolji antivirusni programi nisu uvijek 100% efikasni. Zbog toga je važno biti oprezan prilikom otvaranja nepoznatih linkova ili preuzimanja fajlova sa interneta. Takođe, redovno ažurirajte vaš operativni sistem kako biste dobili najnovija sigurnosna ažuriranja.

Tipovi virusa i malwarea

Naziv	Opis
Trojanac	Skida se kao program koji vam je potreban, ali zapravo je zlonamjeran program koji može da ošteti vaš računar i ukrade vaše podatke. Zbog ovog tipa virusa izbjegavajte skidanje besplatnih programa.
Crvi	Programi koji se kopiraju sami sebe i šire se preko računarske mreže, uzrokujući zagušenje mreže.
Botovi	Softver koji kontroliše računare napadnutog korisnika i koristi ih kao dio mreže za napad na druge računare.
Ransomware	Programi koji blokiraju pristup vašim fajlovima i traže da im platite novac kako biste ih vratili.

Ukoliko primjetite da je vaš računar usporen ili da prikazuje neobične poruke, postoji mogućnost da ste zaraženi virusom ili malwareom. U tom slučaju, preporučljivo je da kontaktirate stručnjaka za računare kako biste riješili problem.

Tehnike prevencije

Da biste se zaštitili od hakerskih napada, važno je da preduzmete određene sigurnosne mjere. Postoje tri ključne tehnike prevencije koje će vam pomoći da zaštitite svoje podatke i ostanete bezbjedni na internetu:

1. Bezbjedan internet: Kada koristite internet, uvijek se pobrinite da koristite sigurne veze i provjerite da li je adresa web sajta tačna i provjerena. Takođe, izbjegavajte da koristite javne Wi-Fi mreže, jer one nisu uvijek sigurne. Umjesto toga, koristite vaš mobilni internet ili VPN.
2. Jake lozinke: Kreiranje jake lozinke je ključno za zaštitu vaših podataka. Vaša lozinka treba da bude dugačka i sadrži kombinaciju slova, brojeva i simbola. Takođe, ne preporučuje se da koristite istu lozinku na različitim sajtovima. Umjesto toga, koristite menadžer lozinki koji će vam pomoći da kreirate i upravljate jakim lozinkama.
3. Ažuriranje sistema: Redovno ažuriranje vašeg operativnog sistema i softvera je važno za održavanje bezbjednosti vašeg računara. Ovi ažurirani softveri sadrže najnovije sigurnosne ispravke koje štite vaš računar od ranjivosti koje mogu koristiti hakeri.

Kombinovanje ovih tehnika će vam pomoći da smanjite rizik od hakerskih napada i zaštitite svoje podatke na internetu.

Sajber kriminal: Kako se zaštititi od krađe identiteta i finansijskih prevara?

Živimo u digitalnom dobu u kojem se mnoge naše aktivnosti odvijaju preko interneta. To omogućava lakši pristup informacijama i olakšava komunikaciju, ali isto tako otvara vrata sajber kriminalu. Krađa identiteta i finansijske prevare su samo neki od načina na koje se hakeri mogu domoći vaših podataka. U ovom dijelu saznajte više o sajber kriminalu i kako se zaštititi od njega.

Šta je sajber kriminal?

Sajber kriminal obuhvata sve oblike kriminalnih aktivnosti koje se odvijaju preko interneta ili drugih digitalnih sistema. Najčešći oblici sajber kriminala uključuju:

• Krađu identiteta
• Finansijske prevare
• Ransomware
• Virusi i malware

Krađa identiteta se odnosi na situaciju kada neko koristi vaše lične podatke da bi izvršio kriminalnu aktivnost. Finansijske prevare uključuju prevaru putem interneta, phishing i slanje spam poruka. Ransomware je vrsta virusa koji šifrira vaše fajlove i traži otkup za njihovo vraćanje. Virus i malware su programi koji oštećuju vaš računar i ugrožavaju vaše podatke.

Kako se zaštititi od krađe identiteta?

Krađa identiteta može imati dugoročne posledice po vaš kreditni rejting i opštu finansijsku situaciju. Evo nekoliko koraka koje možete preduzeti da se zaštitite:

1. Redovno pratite svoje bankovne izvode i kreditne kartice kako biste primjetili bilo kakvu sumnjivu aktivnost.
2. Ne dijelite lične podatke preko interneta osim ako ste sigurni da je sajt zaista siguran.
3. Koristite jaka lozinke i redovno ih mijenjajte.
4. Ne otvarajte sumnjive email poruke ili linkove.
5. Ne ostavljajte fizičke dokaze o svojim ličnim podacima (npr. kreditne kartice) na javnim mestima.

Kako se zaštititi od finansijskih prevara?

Finansijske prevare su česte na internetu, ali postoje neke stvari koje možete učiniti da se zaštitite:

• Ne dijelite finansijske informacije na internetu osim ako ste sigurni da je sajt zaista siguran.
• Ne odgovarajte na sumnjive poruke i ne otvarajte linkove u sumnjivim emailovima.
• Provjerite autentičnost sajta pre nego što unesete bilo kakvu finansijsku informaciju.
• Redovno provjeravajte svoje bankovne izvode i kreditne kartice kako biste primjetili bilo kakvu sumnjivu aktivnost.

	Sajber kriminal	Krađa identiteta	Finansijske prevare
Šta je to?	Kriminalne aktivnosti koje se odvijaju preko interneta ili drugih digitalnih sistema.	Korišćenje ličnih podataka nekog drugog lica bez dozvole.	Prevara putem interneta, phishing, slanje spam poruka itd.
Koje su posledice?	Gubitak novca, povreda privatnosti, krađa podataka.	Dugoročne posledice za kreditni rejting i finansijsku situaciju.	Gubitak novca, mogućnost krađe ličnih i finansijskih podataka.
Kako se zaštititi?	Koristite antivirusni program, ne otvarajte sumnjive poruke i linkove, provjerite autentičnost sajta.	Ne dijelite lične podatke preko interneta, koristite jake lozinke, ne ostavljajte fizičke dokaze o svojim ličnim podacima na javnim mjestima.	Ne dijelite finansijske informacije na internetu, ne odgovarajte na sumnjive poruke i ne otvarajte linkove u sumnjivim emailovima, provjerite autentičnost sajta.

Sajber zakonodavstvo za zaštitu vaše privatnosti podataka

U današnjem svijetu hakovanja i sajber napada, zaštita vaših podataka postaje sve važnija. Sajber zakonodavstvo igra ključnu ulogu u zaštiti vaše privatnosti i kaznene mjere za hakere.

Kaznene mjere

Hakerski napadi i krađe identiteta su ozbiljni zločini koji mogu rezultirati visokim kaznama i zatvorskim kaznama. Kaznene mjere za hakere zavise od vrste zločina i stepena štete koju su nanijeli.

Zločin	Kazna
Hakerski napad	do 5 godina zatvora
Krađa identiteta	do 10 godina zatvora
Finansijska prevara	do 20 godina zatvora

Privatnost podataka

Sajber zakonodavstvo takođe reguliše zaštitu vaših ličnih podataka na internetu. Zakoni kao što je Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR) štite vašu privatnost i osiguravaju da se vaši lični podaci ne koriste ili zloupotrebljavaju bez vašeg pristanka.

Da biste se zaštitili od hakera, važno je da koristite jake lozinke i izbjegavate dijeljenje osetljivih informacija na društvenim mrežama. Primenite osnovne sigurnosne mere, kao što su ažuriranje softvera, korišćenje antivirusnog programa i izbegavanje klikanja na sumnjive linkove ili otvaranja sumnjivih email poruka.

Etika hakovanja

Kada čujete reč “haker”, prvo što vam pada na pamet vjerovatno nije nešto pozitivno. Ali, postoje i etički hakeri – ljudi koji koriste svoje vještine hakovanja da bi pomogli drugima i poboljšali sajber bezbjednost.

Etički hakeri se ponekad nazivaju “bijeli šeširi”, jer su oni “dobri momci” u svijetu hakovanja, dok se kriminalni hakeri nazivaju “crni šeširi”. Bijeli šeširi koriste slične tehnike kao i crni šeširi, ali to rade u cilju pronalaženja propusta u sistemu i upozorenja na moguće ranjivosti, kako bi se popravile prije nego što dođe do pravog hakerskog napada.

Etički hakeri su veoma važni za društvo jer pomažu u poboljšanju sajber bezbednosti i sprečavanju mogućih napada.

Bijeli šeširi se bave “pen testiranjem”, što je proces testiranja bezbjednosti računarskih sistema kako bi se pronašle ranjivosti i propusti. To se radi kao simulacija pravog hakerskog napada na sistem. Cilj je pronalaženje propusta prije nego što ih otkriju crni šeširi i izazovu prave probleme. Nakon što bijeli šeširi otkriju propuste, oni obavještavaju nadležne koji bi trebalo da ih poprave.

Etički hakeri vs. kriminalni hakeri

Glavna razlika između etičkih i kriminalnih hakera je u njihovim namjerama. Etički hakeri koriste svoje vještine za dobrobit društva, dok kriminalni hakeri koriste svoje vještine za ličnu korist i sticanje nezakonite dobiti. Kriminalni hakeri koriste razne tehnike poput “phishinga” i “DDoS napada” da bi došli do povjerljivih informacija ili zaustavili rad računarskih sistema. Kriminalni hakeri su ilegalni i mogu biti krivično gonjeni.

U svijetu hakovanja, postoji i jedna vrsta hakera koja se naziva “sivi šeširi”. Oni koriste svoje veštine hakovanja da bi pronašli ranjivosti u sistemima, ali ne prijavljuju ih nadležnima kako bi ih popravili. Umjesto toga, oni pokušavaju da iskoriste propuste kako bi profitirali na neki način. Sivi šeširi su negdje između bijelih i crnih šešira u smislu namjere.

Budućnost hakovanja

Do sada smo u ovom članku saznali mnogo o svijetu hakera, hakerskim napadima i načinima zaštite od njih. Ali šta nas čeka u budućnosti?

Jedna od glavnih tema vezanih za budućnost hakovanja je uloga vještačke inteligencije. Ova tehnologija može biti korišćena kako od strane hakerima, tako i od strane zaštitnika sistema.

Hakeri mogu koristiti vještačku inteligenciju za automatizovane napade, što bi značilo da bi više napada moglo da se izvrši u kraćem vremenskom periodu. Sa druge strane, zaštitnici sistema mogu koristiti vještačku inteligenciju kako bi otkrili i spriječili hakere.

Sajber ratovi

Jedan zabrinjavajući aspekt budućnosti hakovanja je mogućnost sajber ratova. To su sukobi koji se vode putem interneta, a cilj im je nanijeti štetu drugoj državi, organizaciji ili grupi.

Ovi ratovi mogu biti izuzetno opasni, jer se napadi izvode na kritičnu infrastrukturu, kao što su nuklearne centrale ili banke. To može dovesti do velikih šteta i gubitka života.

Zaključak

Budućnost hakovanja je neizvjesna i puna izazova. Vještačka inteligencija i sajber ratovi su samo neke od tema koje će biti važne u godinama koje dolaze. Međutim, jedna stvar ostaje ista – važno je zaštititi svoje podatke od hakerima i biti svjestan potencijalnih prijetnji. Uvijek izaberite jaka lozinke, ne dijelite lične informacije na sumnjivim sajtovima i redovno ažurirajte svoj antivirusni program.

Zaključak

U ovom članku ste saznali mnogo o svijetu hakera i sajber bezbednosti. Sada znate šta je hakovanje, koje su vrste hakera, kako funkcionišu hakerski napadi i kako se zaštititi od njih.

Najčešći hakerski napadi uključuju phishing i DDoS napade, a sajber bezbjednost zahtjeva osnovne sigurnosne mjere i korišćenje jakih lozinki. Saznali ste i o virusima i malware-u, kao i o antivirusnom softveru koji može pomoći u zaštiti vašeg računara.

Uz to, upoznali ste se sa pojmom sajber kriminala i saznali kako se zaštititi od krađe identiteta i finansijskih prevara. Otkrili ste i koje zakone regulišu sajber prostor, kao i ulogu etičkih hakera u doprinosu bezbjednosti digitalnog sveta.

Svijet hakovanja se mijenja u budućnosti, a vještačka inteligencija igra sve veću ulogu u prevenciji sajber napada. Ipak, uz poštovanje osnovnih sigurnosnih mjera i korišćenje najboljih alata, možete se zaštititi od hakerskih napada i virusa.

Za kraj, važno je imati na umu da je sajber bezbjednost važna za sve nas. Budite pažljivi na internetu i redovno ažurirajte svoje računare kako biste se zaštitili od potencijalnih rizika.

UKRATKO

Šta je hakovanje?

Hakovanje je proces neovlašćenog pristupa računarskom sistemu ili mreži radi krađe podataka, oštećenja sistema ili izazivanja drugih štetnih efekata.

Ko su hakeri?

Hakeri su osobe koje posjeduju vještine i znanja u oblasti informacione tehnologije i koriste ih za istraživanje, testiranje i manipulaciju računarskim sistemima i mrežama.

Koje su najčešće vrste hakera?

Postoje različite vrste hakera, uključujući etičke hakere koji rade u cilju poboljšanja bezbednosti sistema i kriminalne hakere koji vrše neovlašćene aktivnosti u svrhu lične koristi ili širenja štetnih aktivnosti.

Koji su najčešći hakerski napadi?

Najčešći hakerski napadi uključuju phishing napade, gdje se koriste lažne poruke i linkovi kako bi se korisnik navukao da otkrije svoje lične podatke, i DDoS napade, gdje se mrežni resursi preopterećuju kako bi se onemogućilo normalno funkcionisanje sistema ili mreže.

Kako se zaštititi od hakerskih napada?

Da biste se zaštitili od hakerskih napada, trebali biste redovno ažurirati softver, koristiti jake lozinke, izbjegavati klikanje na sumnjive linkove i emailove, kao i instalirati antivirusni program na svoj računar.

Šta su virusi i malware?

Virus je vrsta zlonamjernog softvera koji ima sposobnost da se širi i inficira druge računarske sisteme, dok je malware opšti pojam koji obuhvata različite vrste zlonamernog softvera kao što su virusi, crvi, trojanski konji i adware.

Kako se zaštititi od virusa i malware-a?

Da biste se zaštitili od virusa i malware-a, trebali biste redovno ažurirati antivirusni program, izbjegavati preuzimanje besplatnih programa sa neprovjerenih izvora, i ne otvarati sumnjive emailove i priloge.

Koje su osnovne tehnike prevencije hakerskih napada?

Osnovne tehnike prevencije hakerskih napada uključuju korišćenje jake lozinke, bežične mreže sa šifrovanjem, redovno ažuriranje softvera i korišćenje firewall-a.

Šta je sajber kriminal?

Sajber kriminal je vrsta kriminala u kojoj se koristi računarska tehnologija za izvršenje kriminalnih aktivnosti, kao što su krađa identiteta, finansijske prevare i neovlašćeni pristup računarskim sistemima.

Kako se zaštititi od sajber kriminala?

Da biste se zaštitili od sajber kriminala, trebali biste biti oprezni prilikom dijeljenja ličnih podataka na internetu, koristiti sigurne internet konekcije i redovno provjeravati svoje bankovne transakcije i izvode.

Šta je sajber zakonodavstvo?

Sajber zakonodavstvo su zakoni i propisi koji regulišu korišćenje računarske tehnologije i internet prostora. Oni definišu ilegalne aktivnosti, kaznene mjere i zaštitu privatnosti podataka.

Šta je etičko hakovanje?

Etičko hakovanje je proces gdje se iskusni stručnjaci u oblasti informacione tehnologije, poznati kao bijeli šeširi, koriste svoje vještine za pronalaženje slabosti u sistemima i mrežama kako bi poboljšali njihovu bezbjednost.

Kako se mijenja svijet hakovanja u budućnosti?

U budućnosti, se očekuje da će vještačka inteligencija igrati veću ulogu u hakerskim aktivnostima, a postoji i mogućnost da se povećaju sajber ratovi između država i organizacija.

Koji su najbolji alati za zaštitu od hakerskih napada?

Najbolji alati za zaštitu od hakerskih napada uključuju antivirusne programe, firewall-ove, enkripciju podataka i redovno ažuriranje softvera.